Odavanje poslovne tajne nije pravno regulirano

pročitaj cijeli članak      Srijeda, 2. Juli 2008. 16:06

Piše: Maša Branković Prije gotovo dvije decenije čelnici Coca-Cole, jedne od najvećih svjetskih kompanija, za prenos formule iz sjedišta firme u Atlanti do sefa u Washingtonu, platili su nekoliko milijardi dolara. Tada su se mnogi pitali zbog čega je utrošen toliki novac. Međutim, u Coca-Coli su vrlo dobro znali šta znači poslovna tajna. Sudska praksa - Poslovna tajna je termin koji u našem zakonodavstvu još uvijek nije zaživio. Zbog toga se dešava da uposlenici prelaskom iz jedne firme u drugu, sa sobom „ponesu“ i tajnu. Čak i ako je zloupotrijebe, za to neće snositi nikakave sankcije, kaže za Week& Bekir Gavrankapetanović, advokat iz Sarajeva, dodajući kako nema saznanja da je od 1995. godine do danas, u sudskoj praksi u BiH bilo slučajeva odavanja poslovne tajne. Osnovni razlog je, prema njegovim riječima, to što odavanje poslovne tajne nije pravno regulirano. Osim toga, dodaje on, njeno otkrivanje je vrlo teško dokazati. - Krivični zakon FBiH kaže da je poslovna tajna podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili općim aktom određene firme dobila takav status. Znači da je to proizvodna tajna, rezultat istraživačkog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog čijeg bi odavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za privredne interese te firme, pojašnjava Gavrankapetanović. Za razliku od zapadnoevropskih zemalja, kao i SAD u kojima je ova oblast precizno regulirana, u BiH to nije slučaj, kao ni u Hrvatskoj i Srbiji. - Poslovnom tajnom, dakle, smatraju se svi oni podaci koje je takvima označila osoba koja ih priopštava i kod kojih se uz primjenu pažnje dobrog privrednika ne može isključiti opasnost da bi njihovom objavom bili ugroženi njegovi interesi. Time se smatra i svaka činjenica koja je u direktnoj ili indirektnoj vezi poznata samo ograničenom broju osoba i za koju bi dobar privrednik dao zaključiti da je njeno držanje u tajnosti potrebno ili korisno za taj subjekt, kaže Gavrankapetanović. On ističe, kako poslodavac, ali ni zakonodavac nisu regulirali ovu oblast, čak ni eventualne sankcije koje bi se mogle poduzeti prema uposleniku koju bi poslovnu tajnu eventualno odao. - Time su ugroženi uglavnom vlasnici poslovne tajne koja u određenom smislu može značiti i spisak klijenata sa kojima se sarađuje, podatke o otkrićima u tehnologiji, poslovne kontakte..., rekao je Gavrankapetanović. Primjera radi, ako je poslodavac u mljekarskoj industriji i ima određeni recept, to je njegova poslovna tajna koju bi svaki uposlenik trebao poštovati. U suprotnom je vrlo teško nadoknaditi štetu i sudski zatražiti njenu nadoknadu. - Ova materija kod nas još nije regulirana i zato se može desiti da oni koji odaju poslovnu tajnu, što je u svijetu svetinja, za svoju nelojalnost prođu nekažnjeno, kaže nam advokat Gavrankapetanović. Materijalna šteta Prema njegovim riječima, na osnovu Ugovora o radu sa uposlenikom, poslodavac može odrediti period u kojem se poslovna tajna ne smije odavati prilikom promjene posla. U praksi je to obično dvije godine. - Tako, onaj koji otkrije poslovnu tajnu može doći pod udar zakona ukoliko je firmi nanesena bilo kakva, a posebno materijalna šteta. Ako se poslovna tajna otkrije, time je počinjena teža povreda radne dužnosti, a poslodavac ima pravo dati uposleniku otkaz, što nije beznačajna sankcija pogotovo u današnje vrijeme. Ako je tim otkrivanjem nanesena šteta, po općim pravilima o naknadi štete, primjera radi, ja imam pravo tužiti i tražiti naplatu štetu koju opet moram da dokažem. Praktično, to je vrlo teško dokazati, kazao nam je Gavrankapetanović.

Tagovi: društvo  posao 

Vezani članci

POSLOVNE TAJNE NA INTERNETU

UVOĐENjE EURA PRAVNO-POLITIČKO PITANjE

SLOM POSLOVNE IMPERIJE VLADIMIRA ROMANOVA

RS OSTVARILA NAPREDAK U UNAPREĐENjU POSLOVNE KLIME

KOMPANIJA VELUX BIH PREDSTAVILA POSLOVNE PLANOVE

TAJNE UMJETNOSTI PREGOVARANJA

Komentari