Nakon promocije peradarskog mesa porijeklom iz EU

pročitaj cijeli članak      Srijeda, 19. Mart 2008. 16:36

Zašto pojedine firme iz Slovenije, u BiH otvaraju prerađivačke pogone u kojima ne koriste sirovine iz BiH, već, poput “Argete” u Hadžićima, uvoze kokošije meso iz Turske za proizvodnju paštete, pita Gagić Piše: Irena Vasić-Dobrić Projekat promocije peradarskog mesa porijeklom iz Evropske Unije, „Kvaliteta, sigurnost, sljedivost-peradarsko meso EU porijekla”, koji će se u naredne tri godine odvijati u četiri zemlje jugoistočne Evrope, među kojima i u Bosni i Hercegovini, mogao bi značiti „potop” domaćih proizvođača peradarskih proizvoda, smatra prof.dr. Abdulah Gagić, predstavnik Asocijacije peradara FBiH. Iako je ovaj projekat, koji su 13. marta promovirali predstavnici Evropske unije i Republike Slovenije, a koji će realizirati Gospodarsko-interesno udruženje Mesne industrije iz Slovenije, potpuno legitiman kaže profesor Gagić, način na koji se on realizira je nekorektan i ne vodi dobru, odnosno vodi nestanku domaće proizvodnje. Indirektne poruke - Prva stvar koja je očigledna je da na ovaj način Evropska Unija šalje indirektne poruke BiH, da još dugo neće u EU. Jer, koncept u kome će oni nas snabdjevati mesom i proizvodima iz EU, ne predstavlja mogućnost obrnutog toka i znači indirektno gašenje domaće proizvodnje. Njihove su prognoze da mi još dugo nećemo biti partneri, a po njihovim vizijama za naše proizvođače nema mjesta ni na domaćem, a kamoli na tržištu EU. To dalje znači ne samo gubitak radnih mjesta, nego i socijalne potrese, zavisnost od uvoza hrane i sve lošiju budućnost naraštaja mladih u BiH. Naša djeca imat će samo dvije perspektive, ili ići iz BiH ili ostati ovdje i kopati rudu i sjeći šumu. Druga moja zamjerka je zašto Slovenija ne ide na ulaganje u zajedničku proizvodnju, koja bi nam dala sigurnost, da se tretiramo kao partneri, jer imamo i znanje i farme i objekte, koji zadovoljavaju svjetske standarde proizvodnje. Tim prije, što smo ne tako davno bili u zajedničkoj državi i što se dobro znamo. Zašto se praviti da je ovo Bantustan, kaže Gagić. - Još jedna zamjerka je zašto pojedine firme iz Slovenije, u BiH otvaraju prerađivačke pogone u kojima ne koriste sirovine iz BiH, već, poput “Argete” u Hadžićima, uvoze kokošije meso iz Turske za proizvodnju paštete. Ili motvaraju nove pogone klaonice u Brezi, kada u prečniku od 30 kilometara već postoje pogoni Brojlera u Sarajevu i Bovisa u Visokom. Zašto pare koje su uložene u izgradnju tog objekta, nisu bile uložene u zajednički, već postojeći pogon, kaže Gagić. - Sve su to „aranžmani” preko naših leđa. Mislim da bi u slučaju zajedničkih ulaganja, bio veći pritisak na domaće vlasti da pomognu peradarskoj proizvodnji, koja bi sadašnjih 14.000 tona mesa godišnje, koliki je proizvodni kapacitet u FBiH i isto toliko u RS, udvostručila i potpuno pokrila potrebe domaćeg tržišta. Nažalost, imam utisak da domaća strukovna vlast ne drži puno do domaćih peradarskih proizvođača, iako im oni najviše pune budžet plaćanjem PDV-a. Samo jedna peradarska firma Brovis, godišnje plaća PDV u iznosu četiri miliona KM. A na ime poticaja peradarske proizvodnje u FBiH, vlasti za godinu dana izdvajaju svega 548.000 KM, što nije dovoljno da pokrije ni elementarne troškove jedne peradarske firme. Jer, domaće vlasti više respektuju bilo kog proizvođača iz na primjer, Hrvatske i Slovenije i više ih štite, nego oni sami sebe, kaže Gagić. Okupirani smo - Evropska Unija samo za promociju projekta “Kvaliteta, sigurnost, sljedivost-peradarsko meso EU porijekla”, koji će trajati tri godine, izdvaja 1.800.000 eura. Bojim se da će domaći kupci, pod uticajem velikog marketinškog buma EU, početi kao sumanuti kupovati peradsko meso iz EU, kaže prof.dr. Gagić. - Ako domaći kupci ne postanu svjesni da su domaći proizvodi jednako kvalitetni i sigurni kao i evropski, svaki drugi mehanizam zaštite domaće proizvodnje, koji se preduzima, postaje besmislen. Nažalost i domaći kupci su često u situaciji da ponekad teško mogu birati. Nas su „okupirali” lanci trgovina iz zemalja okruženja, koji prvo naravno nude proizvode iz svojih zemalja. Mi nažalost, takvog jednog lanca domaćeg nemamo, kaže Gagić. Ivanović: Gdje smo bili mi, a gdje Slovenci Zlatan Ivanović, direktor peradarske kompanije Brojler iz Sarajeva i predstavnik Skupštine peradara u BiH, kaže da ga ovaj projekat promocije peradarskog mesa iz EU pogađa, ne samo kao čovjeka, Bosanca i Hercegovca, nego i kao direktnog proizvođača peradarskih proizvoda. Peradarstvom se bavi, kaže Ivanović, proteklih trideset godina i zna, “gdje smo bili mi kao proizvođači, a gdje Slovenci”. - Imamo tehnološke rezultate iste kao i EU, čak i bolje. Ali ne možemo im biti konkurentni, jer se u EU izdvaja 55 posto sredstava iz nacionalnog budžeta za poticaj poljoprivrede, dok se u FBiH izdvaja svega tri odsto sredstava. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Tražimo da budemo zaštićeni poticajima, subvencijama, antidampingom, kao što su i naše kolege u susjednim zemljama, a ne da poticaj bude socijalna mjera, kaže Ivanović. Rakić: Nelojalna konkurencija Bh. peradski proizvodi su potpuno sigurni i kvalitetni i u rangu evropskih, ako ne i bolji, smatra i Nebojša Rakić, predsjednik Udruženja živinara RS. Iako se evropski proizvođači hvale da posjeduju brojne certificate i ISO standarde, to nisu obavezni propisi, nego standardi, kojima se nastoji riješiti pitanje konkurencije. - Imamo problem nelojalne konkurencije. Nigdje nema tako liberalnog tržišta kao kod nas. Svako može uvoziti svoje proizvode, a kad mi pokušamo izvesti naše, onda nailazimo na raznorazne barijere, od toga da nam meso stoji mjesec dana na carini radi analize i onda se pokvari. Samo tražimo od naših vlasti da uvedu sistem reciprociteta. Također, neophodno je donijeti i zakon o antidampingu, kaže Rakić.  

Tagovi: lifestyle  zdravlje 
Izvor vijesti: Weekend.ba - Zdravlje

Vezani članci

Bolesti zubnog mesa povezane s dijabetesom

Grci jedu sve više crvenog mesa

Upala zubnog mesa povezana s razvojem raka?

Nakon smrti radost

Nakon apoteke u savjetovalište

Majčinstvo nakon kemoterapije

Komentari