Cijene goriva će dugoročno padati

pročitaj cijeli članak      Petak, 28. Novembar 2008. 11:27

Potrošači već stenju, a ekonomisti upozoravaju, ako se ne snize cijene potrošačkih roba i usluga na realan nivo, naredne godine mogao bi nastupiti opći kolaps   Piše: Enes Plečić Ruski investitor u Rafineriju nafte Bosanski Brod, Zarubežnjeft, odnosno njegova firma – kćerka Njeftegazinkor, kao apsolutno većinski vlasnici, ispunili su obećanja. Iz jedine bh. Rafinerije potekle su prve tone naftnih derivata. Nakon 18 godina za koje je vrijeme, manje – više, Rafinerija stajala, spotičući se o entiteske privatizacije i mišljenja regionalnih eksperata da je jedna rafinerija na ovim prostorima višak(!), i to baš bosanska, uz Sisak, Rijeku, Novi Sad i Pančevo, prve količine dizelskog goriva i mazuta proizvedenog u Bosanskom Brodu spremne su za plasman na tržište BiH. Dnevna prerada iznosit će 3.600 tona, odnosno godišnja milion i 314 hiljada tona sirove nafte, uglavnom porijeklom iz Rusije. U pogonu će, za početak, biti tzv. stara destilacija čiji je kapacitet oko 1,2 miliona tona bijelih i crnih derivata, a uporedo će se obnavljati novi pogoni koje je bivši vlasnik, sarajevski Energoinvest, upravo pred rat u BiH, osposobio za preradu pet miliona tona sirove nafte, koji je tada bio najmoderniji u bivšoj Jugoslaviji. Brodska rafinerija proizvodit će sve vrste naftnih derivata koji zadovoljavaju evropske standarde kvaliteta, ispod 50 miligrama sumpora po litri. Jedino dizel D2 neće u početku zadovoljavati propisane standarde, jer će sadržavati veći procent sumpora, ali će i taj nedostatak biti otklonjen do marta naredne godine. Šta kažu naftaši Pokretanje brodske Rafinerije trgovci nafnim derivatima ocjenjuju „malom revolucijom“ u domaćoj petrohemiji. Ponovo se stvaraju uslovi za kupovinu derivata iz prve ruke, ukoliko ova rafinerija obezbijedi kvalitet goriva i povoljnije nabavne cijene za 10 do 15 feninga po litri, kao što je obećala. - Najveći korektiv cijena na tržištu mogao biti početak rada u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu, kazao je za Week& Izudin Ahmetić, predsjednik Sekcije naftaša Federalne privredne komore, dodajući da će ona, sasvim sigurno, biti "reper“ za određivanje veleprodajnih cijena. Doduše, ova rafinerija zasada neće moći obezbijediti sve potrebe koje godišnje u cijeloj BiH iznose preko 1,3 miliona tona bijelih derivata (benzina, dizela i lož ulja) i gotovo isto toliko crnih - mazuta, bitumena i katrana. Kad bi rafinerija prodala ono što sada može da proizvede, i dalje će se više od 50 posto potreba uvoziti, sve dok se ne osposobi nova linija u Brodu. Ipak, prodajom njenih derivata u zemlji, deficit robne razmjene s inozemstvom mogao bi na godišnjem nivou biti niži za milijardu maraka. U 2008. za uvoz naftnih derivata potrošit će se u inozemstvu čak 2,5 milijardi KM. Sretna je okolnost, kako naglašava Ahmetlić, da će cijene goriva na benzinskim pumpama i u narednim mjesecima padati i taj će trend biti dugoročan. Već ove ili iduće sedmice cijene goriva idu ispod 1,70 KM po litri, izuzev eurodizela. S konkurencijom domaće rafinerije mogle bi veoma brzo pasti između 1,50 i 1,60 KM za litru, ukoliko se zadrži sadašnji trend kursa dolara i barela sirove nafte (159 litara) između 50 i 60 dolara. Sličnog mišljenja su i naftaši u Republici Srpskoj, koji po riječima čelnih ljudi u udruženjima naftaša ovog entiteta, Vukašina Voinovića iz Laktaša i Vojina Mitrovića iz Bijeljine, već vrše narudžbe bijelih i crnih derivata iz Bosanskog Broda. No, trgovci derivatima upozoravaju i na sasvim izvjestan rast maloprodajnih cijena za 10 feninga po litri, ne zbog viših nabavnih cijena već dodatne putarine za autoputeve, na kojoj insistiraju oba entiteska premijera, Milorad Dodik i Nedžad Branković. Ostaje samo da se o tome izjasni Vijeće ministara i Parlament BiH, pa da prijedlog stupi na snagu. Provjerene informacije govore da će do nove takse od 10 feninga za autoputeve najvjerovatnije doći, a kao argument navodi se da su cijene goriva za posljednja dva mjeseca pale za preko 70 feninga, te da, bi u skladu s tim, i pored nove takse morale padati i cijene ostalih proizvoda. Kontrola ostalih cijena Federalni ministar trgovine Desnica Radivojević i njegov kolega po funkciji Predrag Gluhaković u Republici Srpskoj, koji su posljednjih mjesec i po pritisnuli naftaše da snize cijene, ističu da je, uz puštanje domaće rafinerije, vrijeme da se korigiraju naniže i ostale cijene u kojima naftni derivati učestvuje s više od 20 posto (transport, trgovina, industrija, grijanje, proizvodnja plastike, vlakana, i sl.). Radi se o većini od 624 proizvoda i usluga koje čine indeks potrošačkih cijena, u kojim je gorivo značajan input. Međutim, u oktobru, kad su najviše padale cijene tečnih naftnih goriva, ostale cijene imale su novi rast od 0,7 posto. Kako je na konferenciji za novinare nedavno istakao Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, dok je cijena goriva padala, u oktobru su povećane cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata, potom usluge u restoranima i hotelima, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanja kuće, potom ostalih dobara i usluga, hrane i bezalkoholnih pića, alkoholnih pića, duhana i obrazovanja. Ni u uslugama javnog prevoza koje direktno zavise od goriva, nije bilo većeg sniženja od 2,1 posto. Cijene vode, električne energije, plina i drugih energenata u 2008.godini u prosjeku su skočile za 8,4 posto, hrane i bezalkoholnih pića za preko 50 posto posto. U odjeljku hrana najviše su porasle cijene hljeba, mesa, mlijeka i sira, masti i ulja te pojedinih vrsta voća i povrća. Godišnja inflacija u oktobru 2008. u BiH iznosila je 7,3 posto, u kojoj sa dvije trećine učestvuju povećanja cijena brašnastih, mliječnih i mesnih proizvoda i ulja. Prema analizama Agencije za statistiku, bez sniženja cijena goriva, inflacija bi već u novembru bila dvocifrena, jer drugi koji su se pozivali na cijene naftnih drivata dok su vršili poskupljenja, nisu postupili isto kad je cijene goriva počele padati. Potrošači već stenju, a ekonomisti upozoravaju, ako se ne snize cijene potrošačkih roba i usluga na realan nivo, naredne godine mogao bi nastupiti opći kolaps. Nema nijednog opravdanja da cijene na malo rastu, kad padaju osnovni inputi kao što je gorivo, ali i cijene metala i ostalih industrijskih proizvoda. Najstroža kontrola Ono što se dešavalo s gorivom dok su cijene rasle, trenutno se dešava s ostalim potrošačkim proizvodima. Marže i ekstraprofiti trgovaca rastu preko svake mjere. Prema najavama Radivojevića i Gluhakovića, oni će veoma brzo poduzeti mjere da se maksimiziraju marže i uvede najstrožija kontrola osnovnih potrošačkih roba u usluga.  

Tagovi: weekend  business  vijesti  kapital  politika 
Izvor vijesti: Weekend- Business

Vezani članci

Snižene cijene goriva u RS

Kina smanjuje cijene goriva

Kina smanjuje cijene goriva

Na pumpama u RS različite cijene goriva

Sutra moguće niže cijene goriva u RS

Sutra moguće niže cijene goriva u RS

Komentari